Fjaka
Fjaka je dalmatinski koncept kojim se opisuje stanje uma usmjereno na usporeni život, odmor i uživanje,[1] povezivan sa širom mediteranskom kulturom usporenog stila života.[2] Uspoređuje se s talijanskim konceptom dolce far niente, španjolskom siestom i danskim hyggeom,[1] a katkad je među autsajderima asocirana i s lijenošću.[3] Naziv potječe od talijanske riječi fiacca ('umor')[4] i pojavljuje se u pjesmama zabavne glazbe i dalmatinskoj popularnoj kulturi.[5] Istraživanju fenomena posvećen je virtualni Muzej fjake, otvoren 2025. godine.[6]
U svome radu o temporalnosti u Salima na Dugom otoku, etnolog Tomislav Oroz opisuje fjaku kao »stagnaciju tijeka vremena« i »stanje ravnodušnosti«. Pritom se ističe doživljaj nestrukturiranog vremena, koji je u kontrastu s ubrzanošću suvremenog društva. Oroz navodi i kako je mlađe stanovništvo Sala fjaku preuzelo prema popularnom shvaćanju: kao percepciju vremena i pritom stanje uma. Doživljaj fjake također se povezuje s izrazom pomalo, koji Oroz identificira kao kôd za »vrstu društvenog upozorenja i osobne utjehe u situacijama kada život postane suviše užurban.«[7] Takozvana »linčarnica« (odn. ljenčarnica) u luki Sala, gdje mnogi provode slobodno vrijeme, među lokalnim se stanovništvom opisuje kao »neslužbeni spomenik mediteranskoga duha« i fjake.[7][3] Popularna je lokacija za turizam kao »autentičan« primjer lokalnoga života.[8]
U trogirskome govoru 19. i 20. stoljeća fjȁka je označavala tromost i klonulost, a pridruženi su joj bili i pridjevski oblici fjàkân i fjȁkast ('trom, spor, lijen'), te značenjski identičan prilog fjakâno. Koristila se i imenica fjakūn, koja je označavala usporenog ili tromog čovjeka, ali i topli ljetni vjetar za koji se držalo da u ljudi izaziva nevoljkost i tromost.[9]
- 1 2 Špero, Tia. „Fjaka nije tek običan lijenost. Jer ipak, lijenost je izbor, a fjaka – osjećaj”, Večernji list, 8. srpnja 2025., str. 22
- ↑ Oroz 2022., str. 24, 33.
- 1 2 Oroz, Tomislav. 2020. Pomalo and Fjaka as the Island State of Mind. Cultural Anatomy of Time(lessness) on the Dalmatian Islands of Hvar and Dugi Otok. CIST2020 - Population, temps, territoires. Paris-Aubervilliers: 43–47 Prenosi HAL Open Science
- ↑ fjȁka. Hrvatski jezični portal. Pristupljeno 15. srpnja 2025.
- ↑ Oroz 2022., str. 23.
- ↑ Uronite u Muzej fjake (engleski). 24. lipnja 2023. Pristupljeno 18. lipnja 2026.
- 1 2 Oroz 2022., str. 23, 25.
- ↑ Oroz 2022., str. 33.
- ↑ Geić, Duško; Slade-Šilović, Mirko. 1990. GRAĐA ZA DIFERENCIJALNI RJEČNIK TROGIRSKOGA CAKAVSKOG GOVORA OD POLOVICE XIX. DO POLOVICE XX. STOLJEĆA. Čakavska rič : Polugodišnjak za proučavanje čakavske riječi. XVIII (2): 149–175. ISSN 0350-7831
- Oroz, Tomislav. 20. prosinca 2022. Multiple Island Temporalities: “Island Time” and the Spatialisation of Slowness on the Dalmatian Island of Dugi otok. Narodna umjetnost : hrvatski časopis za etnologiju i folkloristiku (engleski). 59 (2): 9–38. doi:10.15176/vol59no201. ISSN 0547-2504